Europa 2020

U vrijeme kada recesija pogađa svaku zemlju Europske Unije, svjedoci smo smanjenja stope zaposlenosti.  Međutim, jedan od glavnih ciljeva EU, odnosno Europa 2020 strategije je održavati tu stopu na 75%. U 2010, stopa je bila na 68%. Danas se broji 23 milijuna nezaposlenih ljudi diljem 27 zemalja članica EU.

Postoji nekoliko transformacija koje EU planira pojačati u narednih nekoliko godina. Nastoje se osigurati pravi ljude s pravim obrazovanjem i pravim vještine za buduće tržište rada, ali također poboljšati uvjeti za rad ljudi diljem zemalja EU. Nadalje, nastoji se olakšati razvoj za poduzetnike koji bi rezultirao u sposobnost stvaranja novih radnih mjesta za više ljudi u budućnosti.

Drugi važan dio Europa 2020 strategije je smanjiti siromaštvo. Zadatak je smanjiti stopu siromaštva za najmanje 25%, no ovo se prikazuje kao jedan od najtežih zadataka ove strategije. Također se spominje i korištenje različitih indikatora od strane političara u definiranju broja ljudi koji zaista žive u siromaštvu, što Europi dodatno otežava ostvarivanje cilja.

Jedna od strategija će također pomoći redistribuciju bogatstva i resursa na području EU, što posljedično treba smanjiti nejednakost i reformirati neke od zemalja Istočne Europe, u čijim kućanstvima je nerijetko samo jedna zaposlena osoba. Nije dokazano da ova strategija zapravo i djeluje, vjerojatno zbog izbjegavanja negativnih konotacija za političare i nadolazećih izbora u Europskom parlamentu u 2014.

EU također u obzir uzima važnost tehnološke ovisnosti i kreira politiku kojom potiče istraživanja i razvoj, te inovacije kako bi stvorila svijest o obnovljivim izvorima energije i, najvažnije, stvorila klimu za promjene.

Prema EuroStat-u (2011), proizvodnja primarne energije u EU u 2009. godini iznosila je 818 Mtoe, što je 48% njene potrebe za energijom. Danska je jedina zemlja u EU koja proizvodi više nego dovoljno energije za svoje potrebe. Ona je jedini neto izvoznik energije u EU. U suprotnosti je Malta koja je u potpunosti ovisna o uvozu.

Rusija je najveći opskrbljivač Europske unije energijom. EU je kreirala Ugovor o energetskoj povelji, s glavnim ciljem kooperacije između energetski  bogate Azije i siromašne Europe, u kojoj obje strane imaju interes. Ruska ekonomska snaga ovisi o izvozu plina i nafte po višim cijenama. Najveći kupac i najveće tržište za Rusiju jest EU. Unatoč tome, Rusija i dalje nastoji povećati svoj udio u opskrbljivanju EU energijom, dok EU ne želi ovisiti o Rusiji niti joj dopustiti monopol na tržištu.

1994. je Rusiija odbila postići dogovor u saboru i time prislila EU na razmišljanje o njenoj budućoj energetskoj politici. Dodatno, ljudi su postali svjesniji važnosti održivog razvoja i sačuvanja prirode, što je bio dodatan razlog za novu Energy 2020: competitive, sustainable and secure energy politiku. Ta je politika fokusirana na interno energetsko tržište s kvalitetnim uslugama po niskoj cijeni, te na poticanje razvoja obnovljivih izvora energije.

Jedan od načina za postizanje tih ciljeva jest osnivanje Europskog tehnološkog institute u 2008. Nadalje, putek KIC-innoenergy, EU potiče inovacije u sedam različitih područja kao što su tehnologijama čistog ugljena, energetski učinkovitih zgrada i gradova te obnovljivim izvorima energije.

Europa 2020 strategija ima specifične planove za zemlje i Uniju, kojima se nastoji osigurati postizanje strateških ciljeva. Iako je EU jedna od najvećih i najuspiješnijih  trgovinska organizacija modernog vremena, veliki izazovi recesije i zaštite blagostanja njenih građana stoje pred njom.